U sutyknieńni z ZŠA Vieniesueła zastałasia praktyčna biez padtrymki Kitaja i Rasii
Rasija i Kitaj sutykajucca z prablemami, jakija źnižajuć ich intares da prablem biaśpieki Vieniesueły. Dla Maskvy heta košt źniasilvajučaj vajny z Ukrainaj, a dla Piekina — słabaja ekanomika.
Nikałas Madura. Fota: AP Photo / Matias Delacroix
ZŠA naraścili hrupoŭku la bierahoŭ Vieniesueły dla baraćby z narkakartelami. Tramp taksama zajaviŭ pra zakryćcio pavietranaj prastory nad Vieniesuełaj. Raniej jon patrabavaŭ, kab lidar Vieniesueły Nikałas Madura syšoŭ u adstaŭku. Toj nibyta paviedamiŭ, što hatovy pajści ŭ adstaŭku paśla dvuch-trochhadovaha pierachodnaha pieryjadu. Ale napružańnie raście.
Tym časam Rasija, Kitaj, Kuba, Iran prapanujuć Maduru tolki słovy padtrymki, pakul jon sutykajecca z naroščvańniem vajennaj siły ZŠA. Jak i Iran, kali jon apynuŭsia pad vajennym udaram Izraila i ZŠA, Vieniesueła bačyć, što jaje aŭtarytarnyja chaŭruśniki zastajucca ŭ baku ad kanfliktu, piša The Wall Street Journal.
U apošnija dni, kali fłatylija amierykanskich vajenna-marskich sił sabrałasia la Vieniesueły, chaŭruśniki Karakasa prapanavali tolki vinšavańni z dniom naradžeńnia Maduru, jakomu 23 listapada spoŭniłasia 63 hady.
Analityki, jakija sočać za Vieniesuełaj, kažuć, što jaje partniory, pa sutnaści, biaśsilnyja suprać ZŠA.
Kuba, Iran i Nikarahua ekanamična asłablenyja i majuć mała mahčymaściej dla ŭmiašańnia ŭ Vieniesuele.
Dva samyja mahutnyja chaŭruśniki — Kitaj i Rasija — raniej pieradavali vajennaje abstalavańnie, techničnaje absłuhoŭvańnie, ekanamičnuju dapamohu.
Ciapier ruskija dapamahajuć z absłuhoŭvańniem avijatechniki i sistemami rakiet «ziamla-pavietra».
Na minułych vychodnych u Vieniesuełu prybyli dva tankiery rasijskaha «cieniavoha» fłotu ź lohkaj naftaj i naftaj, jakija nieabchodnyja Karakasu dla vytvorčaści paliva i pierapampoŭki ŭłasnaj bolš ciažkaj nafty, pryznačanaj dla ekspartu ŭ Kitaj.
Ale ciapier Rasija, i Kitaj sutykajucca z prablemami, jakija źnižajuć ich intares da prablem biaśpieki Vieniesueły. Dla Maskvy heta košt źniasilvajučaj vajny z Ukrainaj, a dla Piekina — słabaja ekanomika. Finansavyja sankcyi ŭ dačynieńni da Karakasa dadajuć składanaściaŭ u pracy z krainaj.
Da taho ž Rasija i Kitaj zaraz sprabujuć damovicca z Trampam ab bujnych dypłamatyčnych i handlovych ździełkach, što daje im mała stymułaŭ tracić palityčny kapitał na Vieniesuełu.
Rasija i Kitaj akazvali anałahičnuju dypłamatyčnuju padtrymku Iranu padčas jaho 12‑dzionnaj vajny ź Izrailem sioleta, ale abodva zastavalisia ŭ baku ŭ vajennym płanie, navat paśla taho, jak amierykanskija vajskoŭcy ŭ červieni razbambili jadziernyja abjekty Isłamskaj Respubliki.
Pry papiaredniku Madura, Uha Čaviesie, Vieniesueła vykarystała svaje vielizarnyja resursy nafty i karysnych vykapniaŭ dla pabudovy kamiercyjnych i palityčnych adnosin z praciŭnikami ZŠA. Kitajskija banki pazyčyli Vieniesuele miljardy dalaraŭ, jakija treba było vypłacić naftaj, dla finansavańnia žylla, telekamunikacyj i inšaj infrastruktury.
Kuba atrymlivała naftu pa źnižanych cenach u abmien na daktaroŭ i vajennych daradcaŭ, jakija dapamahali vykaraniać inšadumstva ŭ vieniesuelskaj armii. Iran stvaryŭ nievialikija zavody pa vytvorčaści aŭtamabilaŭ. Navat Biełaruś prykłała ruku, zasnavaŭšy cahlany zavod.
Kitaj — najbujniejšy kredytor i pakupnik nafty Vieniesueły. Jana atrymała z Kitaja ŭzbrajeńnia na bolš čym 30 miljardaŭ dalaraŭ z 2000 hoda, pavodle Stakholmskaha mižnarodnaha instytuta daśledavańnia prablem miru.
Paśla taho, jak Madura ŭstupiŭ na pasadu ŭ 2013 hodzie, padzieńnie zdabyčy nafty i hramadzianskija chvalavańni pryviali da rezkaha spadu ekanomiki, što vyklikała pytańni ŭ niekatorych družalubnych stalicach nakont taho, ci nie traciacca pazyki daremna na Karakas. Adnak sajuźniki zastavalisia.
Ale ciapier ich žestaŭ dapamohi budzie niedastatkova, kali ZŠA vyrašać prymianić vajennuju siłu, miarkujuć analityki.