Fiłosaf Mackievič prapanuje stvaryć varyjant biełaruskaj ruskaj movy, kab zblizić jaje ź biełaruskaj
«My možam, skažam, uvieści ŭ našu biełaruskuju ruskuju movu pryncyp «jak čujecca, tak i pišacca», i heta mova pačnie pacichu zbližacca spačatku z trasiankaj, a potym i z bolš-mienš narmavanaj biełaruskaj movaj».
Uładzimir Mackievič. Fota: fejsbuk Uładzimira Mackieviča
U prahramie «Biełaruskaja nacyjanalnaja ideja» na Jeŭraradyjo jaje aŭtar Źmicier Łukašuk pacikaviŭsia ŭ fiłosafa, mietadołaha, byłoha palitviaźnia Uładzimira Mackieviča, jak u sučasnych umovach biełarusam budavać svaju nacyjanalnuju identyčnaść. U adkaz toj prapanavaŭ nieardynarny padychod da moŭnaha pytańnia.
Fiłosaf zaŭvažyŭ, što dla jaho klučavym źjaŭlajecca nastupnaje pytańnie, ci možna nadać bolšaj mocy, enierhietyki i matyvacyi tamu, kab ludzi nabyvali identyčnaść mienavita ŭ vyhladzie zachavanaj spadčyny i abapiralisia na hetu spadčynu.
Jon adznačyŭ, što siońniašnija pracesy nacyjafarmavańnia mohuć pavieści nas u toj bok, u jaki kaliści pajšli šatłandcy, valijcy, irłandcy ŭ Vialikabrytanii, jakija «pierajšli ŭsie na anhlijskuju movu ci na varyjant anhlijskaj movy, jak u Šatłandyi, naprykład, i zachavali svaju identyčnaść».
«Šatłandcy zastajucca šatłandcami, razmaŭlajučy na anhlijskaj movie. Vałony zastajucca vałonami, frankafonami», — davodziŭ Mackievič.
Fiłosaf źviarnuŭ uvahu na toje, što identyčnaść moža być «nabytaj» — śviadoma ci nieśviadoma abranaj.
«Šmat chto abiraje jaje nieśviadoma, paddaŭšysia modzie, upłyvu. Voś zaraz ja baču vialikuju zacikaŭlenaść da biełaruskaj movy, i šmat chto pierachodzić na hetuju movu, tamu što siarod emihracyi, jak ja ŭžo ŭbačyŭ, heta stanovicca modnym. Taksama jak modnym było pierachodzić na biełaruskuju movu ŭ 90‑ia hady, kali biełaruskaja mova zachoŭvałasia ŭ intelektualnych asiarodkach, ale pa-raniejšamu jaje ŭžyvańnie źmianšałasia ŭ vioskach, tam, dzie mova pavinna była žyć», — padzialiŭsia jon nazirańniami i adznačyŭ:
«My pavinny dumać, jak nadać mocy stanoŭčym tendencyjam i prypynić admoŭnyja tendencyi».
Na dumku fiłosafa, dziejničać treba «biez fanatyzmu i biez naiŭnaha ramantyzmu», a «realistyčna aceńvać i razumieć, u jakim stanie heta siońnia znachodzicca, i pracavać na heta».
U jakaści adnaho z varyjantaŭ dla abmierkavańnia jon prapanavaŭ ideju stvareńnia «biełaruskaj ruskaj movy», spasyłajučysia na toje, što niadaŭna pra jaje isnavańnie havaryŭ kulturołah Maksim Žbankoŭ.
«Pakolki heta dziaržaŭnaja mova, my majem nad joju suvierenitet, my možam jaje rabić takoj, jak chočam, nie ŭzirajučysia na pastanovy rasijskaj Akademii navuk ci rasijskich linhvistaŭ i fiłołahaŭ. My možam, skažam, uvieści ŭ našu biełaruskuju ruskuju movu pryncyp «jak čujecca, tak i pišacca», i heta mova pačnie pacichu zbližacca spačatku z trasiankaj, a potym i z bolš-mienš narmavanaj biełaruskaj movaj», — sfarmulavaŭ svaju prapanovu Uładzimir Mackievič.
Čytajcie taksama:
Vyzvaleny fiłosaf Uładzimir Mackievič: Ja pakul nie hatovy raskazvać pra toje, što było na miažy
Były palitviazień Uładzimir Mackievič zrabiŭ FOTA sa svaimi vučniami