Rekvijem pa mary
«Ulis» — niaspraŭdžanaje i niedasiažnaje.
Z nahody vydańnia boks-setu hrupy «Ŭlis»: «Čužanica» (1989), «Kraina doŭhaj biełaj chmary» (1990), «Tancy na dachu» (1993).
Cełyja vychodnyja z majoj sidzički (upieršyniu nie z kasetnika!) hučaŭ stary «Ŭlis»: try hadziny, 44 pieśni, a potym znoŭ dy znoŭ… «Jany źjaduć mianie, pakul śpiavaju…»
Kali «Ŭlis» irvaŭ zali Niamieččyny i Polščy ŭ 1990-m, mnie było vosiem hod i mianie absalutna nie cikaviła, što takoha ŭzdymu papularnaści ŭ ajčynnych alternatyŭnych kamandaŭ bolš nia budzie nikoli, što litaralna praz try hady samaja talenavitaja hrupa ŭ tahačasnaj Biełarusi paprostu zahinie.
Ź ciaham hod «Ulis» pieraŭtvaryŭsia ŭ lehiendu. Niepaznanuju lehiendu. Supranoviča varta ŭziać u haračyja abdymki — heta toj čałaviek, jaki narešcie navažyŭsia vydać toj «Ulis» na sučasnych nośbitach… «Abudzi nas, kali pačniecca žyćcio…»
Pieršyja try albomy «Ŭlisu» dla tych, chto naradziŭsia raniej za mianie na hod 10, — heta napamin pra niaspraŭdžanaje. Dzie toj maładzion Andrej Patrej, jaki žvava tančyŭ na scenie i zapalvaŭ svaim nadryŭnym vakałam zalu? Staŭsia ščyrym pravasłaŭnym viernikam i žyvie pad Voršaju… Dzie toj ščyry paeta Fieliks Aksioncaŭ, słovy jakoha pra «Krainu ŭ kratach» raźlatalisia pa ŭsich kancertnych placoŭkach eks-BSSR? Niedzie na emihracyi ŭ Kanadzie (ci žyvy?)… A što stałasia z tym kučaravym talenavitym hitarystam Koraniem? Cikaŭnyja ŭsio mahli ŭbačyć 13 listapada…
A dzie tyja impetnyja hledačy, jakija, vidać, mierkavali apynucca ŭ Eŭropie?.. «Kali imperyja źniknie, jak dym, dzie ty budzieš i z kim?..»
Dla maładych prychilnikaŭ biełaruskaj muzyki «Ŭlis» uzoru 1989—1993 zusim niedasiažny. Niejkaja irealnaja źjava — «vada z vytokaŭ raki». Recha taho niečuvanaha ŭzdymu siońnia nie čuvać. Słovy tych muzyčnych manifestaŭ daŭno zabytyja. A niechta navat nia viedaje, što TAK było kaliści.
Poŭny varyjant artykułu hladzicie ŭ hazecie "Naša Niva".
Siarhiej Budkin