Apytańnie “NN”
№ 17 (279), 3 traŭnia 2002 h.
Apytańnie “NN”
Zyc-staršynia pałaty pradstaŭnikoŭ
U savieckija časy ŭ Viarchoŭnym Saviecie BSSR isnavali pasady Staršyni Prezydyjumu Viarchoŭnaha Savietu, faktyčnaha kiraŭnika, i prosta Staršyni VS, jaki vioŭ pasiedžańni. Zvyčajna na hetuju pačesnuju pasadu vybirali aŭtarytetnych biełaruskamoŭnych ludziej. Apošnimi staršyniami pabyli dva piśmieńniki, dva Ivany — Šamiakin i Navumienka. “Kali b siońnia ŭ pałacie pradstaŭnikoŭ isnavała takaja pasada, to jakuju kandydaturu vy prapanavali b na hetaje miesca?” — z takim pytańniem my źviarnulisia da deputataŭ pałaty i voś što pačuli.
Anatol Krasucki:
“Šamiakin, a nie — to Hilevič”
Kab zdoleŭ pracavać, to možna i Ivana Šamiakina viarnuć na staruju pasadu. Mahčyma, Nił Hilevič. Na žal, siońnia ŭ parlamencie nichto nie razmaŭlaje na matčynaj movie. Adna z pryčyn — zakonaprajekty ŭnosiacca na razhlad na rasiejskaj movie, tamu pa-rasiejsku i razhladajucca. Kaliści ž prajekty ŭnosilisia na roznych movach. Na jakoj movie zakonaprajekty padavalisia, na takoj movie ich i razhladali.
Volha Abramava: “Niadrenny varyjant fasadnaj demakratyi”
Mnohija deputaty dastatkova vałodajuć biełaruskaj movaj i mahli b niadrenna pradstaŭlać pałatu pradstaŭnikoŭ. A pryviedzieny prykład z savieckaha minułaha — heta prykład “fasadnaj demakratyi”. Heta nie hałoŭnaje. Bolš istotnyja dziełavyja jakaści kiraŭnika. Chacia, zrazumieła, adno druhoha nie vyklučaje. I heta byŭ by niadrenny varyjant dla pradstaŭleńnia dziaržavy, u tym liku i za miažoj.
Ivan Paškievič:
“Palityk z pačućciom kampramisu”
Na siońnia ŭ našaj dziaržavie dziejničaje zakon pra nacyjanalnuju movu. U adpaviednaści ź im i vyšejšaje, i nižejšaje kiraŭnictva pavinny viedać biełaruskuju movu. Dziŭna, što jon nie pracuje. Hod tamu ja źviartaŭsia ź listom u pałatu pradstaŭnikoŭ, u jakim pisaŭ, što treba, kab zakony prymalisia na dźviuch movach, kab pasiedžańni vialisia i na biełaruskaj movie. Da hetaha času ja nie atrymaŭ adkazu, ale nieaficyjna mnie paviedamili, što “technična i z ulikam finansavych srodkaŭ heta zrabić na siońniašni momant niemahčyma”. U mianie jość padazreńnie, što staršynia pałaty nia viedaje biełaruskaj movy. Tolki adnojčy ja pačuŭ ź jahonych vusnaŭ biełaruskuju movu, kali jon začytvaŭ adzin dakument. A na takoj pasadzie čałaviek pavinien viedać dźvie dziaržaŭnyja movy! U savieckija časy staršynia Viarchoŭnaha Savietu byŭ dekaratyŭnym pradstaŭnikom ułady, bo tady Viarchoŭny Saviet ničoha nie vyrašaŭ. Siońnia ž parlament — heta adna z halin ułady ŭ dziaržavie. Tamu j patrabavańni da čałavieka zusim inšyja. U pieršuju čarhu jon pavinien być palitykam. A palityk razumny pavinien vałodać pačućciom kampramisu, pavinien być “svaim” u lubym asiarodździ, navat siarod nacyjanalistaŭ.
Uładzimier Navasiad:
“Nia majem znakamitych imionaŭ”
Na siońnia my nia majem takich znakamitych imionaŭ. Ja navat nia viedaju ŭ pałacie ludziej, jakija dobra vałodali b biełaruskaj movaj. Usie ŭ nas havorać pa-rasiejsku, i dakumenty ŭsie na rasiejskaj movie... Kali b była nieabchodnaść, na hetuju pasadu treba abirać personu, jakaja mieła b aŭtarytet u parlamencie. Kryter — hałasavańnie pa kandydaturach u radu pałaty pa davybarach.
Chaču zaznačyć, što pry razhladzie zakonaprajektu ab adukacyi bolšaść deputataŭ nastojvali, kab biełaruskaja mova mieła roŭnyja pravy z rasiejskaj u hetym zakonie.
Stanisłaŭ Zdanovič: “Paŭsiudna haspadaryć rasiejskaja”
Ciažka skazać. Jość u nas i navukoŭcy, i ludzi, jakija dobra vałodajuć biełaruskaj movaj, jakija viedajuć rehlament. Jość kandydatury, i nie adna, ale ja nie chacieŭ by kankretyzavać. Na vialiki žal, biełaruskaj movy nie čuvać nia tolki ŭ pałacie pradstaŭnikoŭ, ale i ŭ VNU, hramadzkim transparcie. Paŭsiudna haspadaryć rasiejskaja mova. Ja sam vučyŭsia ŭ viaskovaj škole na biełaruskaj movie, a kali trapiŭ u vojska i vyšejšuju navučalnuju ŭstanovu, tam užo ŭsio było pa-rasiejsku... Niamała času jašče projdzie, pakul štości źmienicca da lepšaha. Peŭnyja zachady ŭžo rabilisia, kab vyvučać i prapahandavać biełaruskuju movu ŭžo ź dziciačych sadkoŭ i škoł, ale na siońnia nie paŭsiudna heta robicca.
Hienadź Dyleŭski: “Svaju kandydaturu niajomka prapanoŭvać”
Ja sam zakančvaŭ biełaruskuju škołu i viedaju biełaruskuju movu. Ale siońnia, kali pieršaja asoba dziaržavy havoryć pa-rasiejsku, to i my pryvykli tak havaryć. Mentalitet taki ŭ našaha narodu, što ŭ horadzie havorać pa-rasiejsku, a ŭ vioscy abo pa-biełarusku, abo na źmiašanaj movie. Heta, viadoma, niapravilna. Ja za toje, kab naš parlament havaryŭ na biełaruskaj movie. Nacyjanalny parlament abaviazany heta rabić. Choć u krainie ciapier dźvie dziaržaŭnyja movy, ja liču, što pieravahu treba addavać biełaruskaj. Mnohija deputaty, jakija mahli b zaniać miesca zhadanaha vami staršyni, nie vałodajuć narmalna biełaruskaj movaj. Mnie zdajecca, akramia deputatki Natalli Aŭdziejevaj, nichto i nie vystupaŭ na rodnaj movie... Ja dobra havaru pa-biełarusku, ale svaju kandydaturu mnie niejak niajomka prapanoŭvać.
Natalla Aŭdziejeva:
“Nie adna ja lublu movu”
Mianie zadavolvaje toj staršynia, jaki jość. Vadzimu Papovu biełaruskaja mova dajecca ciažej, čym rasiejskaja. Ale jon vydatna razumieje pa-biełarusku i imkniecca avałodać našaj movaj. Kali b u krainie była adna dziaržaŭnaja mova, to ŭsie, chto žyvie ŭ respublicy, mahli b havaryć pa-biełarusku. I ŭ hetym nie pavinna być prablemy. Biełaruskaja mova nie ciažkaja dla vyvučeńnia, byli b tolki žadańnie j stymuł. I ciapier, va ŭmovach dźviuchmoŭja, treba imknucca da stvareńnia narmalnych umovaŭ dla farmavańnia ŭ hramadztvie pavahi i lubovi da rodnaj movy. Biełaruskaja mova nikudy z terytoryi Biełarusi nia źniknie! My hetaha nie dazvolim. Ja lublu našu biełaruskuju movu, i ja nie adna takaja, u tym liku i ŭ našym parlamencie.
Ivan Šamiakin: “Ciapier inšyja štaty”
Ja byŭ staršyniom Viarchoŭnaha Savietu BSSR z 1971 da 1985 h., była takaja pasada na hramadzkich pačatkach. Paśla mianie staršyniom byŭ Ivan Navumienka. Ciapier ža inšaja struktura, štaty, jość užo dźvie pałaty, i ŭ kožnaj — svoj staršynia, jaki pracuje na pastajannaj asnovie. I ja dumaju, što heta bolš pravilna. Što datyčyć užyvańnia biełaruskaj movy, to ŭ Viarchoŭnym Saviecie ja vioŭ pasiedžańni pa-biełarusku. I deputaty niekatoryja taksama vystupali pa-biełarusku. Čamu ciapier deputaty nie havorać na rodnaj movie, ja nia viedaju. Zdajecca, im nichto nie pieraškadžaje. Dumaju, što heta zaležyć i ad usich nas, ad našaha staŭleńnia da biełaruskaj movy.
Zapisaŭ Aleh Tačony