Siastra Sańnikava — kamisaru Fiule: Para pierachodzić da realnych sankcyj
U Bruseli adbyłasia sustreča jeŭrakamisara pa pravach čałavieka Stefana Fiule ź biełaruskimi hramadskimi dziejačami.
U Brusel pryjechali lidarka kampanii Free Belarus Now i mižnarodnaja pradstaŭnica ruchu «Jeŭrapiejskaja Biełaruś» Iryna Bahdanava i dyrektarka Biełaruskaha Svabodnaha teatra Natalla Kalada. Padstavaj dla sustrečy stała situacyja z vykanańniem pravoŭ čałavieka ŭ Biełarusi.
U pieršuju čarhu jany raskazali jeŭrakamisaru pra źniavolenaha kandydata ŭ prezidenty Andreja Sańnikava, presinh suprać Źmitra Bandarenki, a taksama pra adsutnaść infarmacyi ab stanie Mikałaja Statkieviča i lidara «Maładoha Frontu» Źmitra Daškieviča. Byli taksama abmierkavanyja temy biełaruskich palitviaźniaŭ, jakija siadziać u turmach; palityčnych i hramadskich aktyvistaŭ, čyje pravy byli parušanyja ŭ vyniku sudoŭ pa spravie 19 śniežnia, a taksama dzieviaci advakataŭ, pazbaŭlenych prava zajmacca prafiesijnaj dziejnaściu paśla abarony palitviaźniaŭ.
Asobnaj temaj razmovy staŭ pakazalny sud nad
U kantekście vykanańnia śmiarotnaha pakarańnia ŭ Biełarusi była abmierkavanaja prablema, jakaja ŭźnikła padčas sudu nad «terarystami» pa spravie ab vybuchu ŭ minskim mietrapalitenie.Baki vykazali aściarohu, što ŭ vyniku vielizarnaj kolkaści pracesualnych parušeńniaŭ, jakija supravadžali śledčyja dziejańni i sudovy praces, ź vialikaj dolaj imaviernaści možna kazać, što ŭ Biełarusi mohuć być pakaranyja niavinnyja ludzi.
Kamisar Fiule jašče raz paćvierdziŭ, što Jeŭrasajuz praciahvaje nastojvać na nieadkładnym vyzvaleńni ŭsich palitviaźniaŭ i ich poŭnaj reabilitacyi, žorstka asudžajučy pieraśled demakratyčnych sił i pradstaŭnikoŭ hramadzianskaj supolnaści ŭ Biełarusi.
Iryna Bahdanava, aceńvajučy situacyju, jakaja skłałasia z palitviaźniami, skazała: «Ciapier u Jeŭropy jość realny šaniec kardynalna źmianić situacyju ŭ Biełarusi. Jeŭrasajuz nie skarystaŭ šaniec u
Padčas hutarki jana čarhovy raz zapeŭniła jeŭrakamisara ŭ tym, što palitviaźni nie chočuć rabicca pradmietam palityčnaha handlu.
U toj ža dzień u Jeŭraparłamiencie prajšli debaty pa temie kulturnaj palityki Jeŭropy i pierśpiektyvaŭ jaje raźvićcia da 2020 hoda, na jakich śpiecdakładčykam vystupiła Natalla Kalada. Debaty byli inicyjavanyja deputatam Jeŭrapiejskaha parłamienta Maryjet Šaakie i praviedzienyja napiaredadni słuchańniaŭ pa prablemach kultury i ŭzajemaadnosin Jeŭrasajuza z
U svaim vystupie N. Kalada adznačyła, što Jeŭropa nie moža razhladać pytańni kultury ŭ adryvie ad palityčnaj situacyi, taksama jak nielha razhladać Jeŭropu ŭ adryvie ad Biełarusi.
«Łukašenka — heta dyktatar, jaki za 18 hadoŭ svajho kiravańnia źniščaje nie tolki palityčnuju elitu, što moža pravieści transfarmacyjnyja pracesy pa viartańni Biełarusi ŭ Jeŭropu, ale i źjaŭlajecca asnoŭnaj pahrozaj dla biełaruskaj kultury, movy, tradycyj i nacyjanalnaj samaidentyfikacyi», — padkreśliła jana ŭ svaim dakładzie.