Śviatłana Kalinkina: Mohuć i musiać
Kali najvažniejšyja zakony prymajucca tajemna — heta biada. Ale kali hetyja zakony tajemna razhladajucca Kanstytucyjnym sudom na pradmiet adpaviednaści Kanstytucyi — heta ŭžo sapraŭdnaja katastrofa.
Pakul pytańnie pra katastrofu pavisła ŭ pavietry, bo pad skandalnymi zakonaprajektami, jakija siońnia abmiarkoŭvajuć usie, Łukašenka podpisu jašče nie pastaviŭ. I na sajcie Kanstytucyjnaha suda niama navat namioku na toje, što apošnija zakanadaŭčyja novaŭviadzieńni byli pravieranyja na pradmiet adpaviednaści Kanstytucyi i tamu ci nie pierakreślivajuć jany tyja pravy i svabody hramadzian, jakija Hałoŭny Zakon harantuje. Tamu ja zychodžu z taho, što Kanstytucyjny sud jašče nie skazaŭ svajho słova. Što jon tolki źbirajecca z dumkami i siłami.
Sudździ Kanstytucyjnaha suda raniej ničoha nie mahli.Jany nie aceńvali, jak prachodziać u krainie vybary i ci sapraŭdy ŭ krainie zabiaśpiečvajucca roŭnyja pravy i mahčymaści dla ŭsich kandydataŭ (art. 4, 65, 68 i inšyja).
Jany nie aceńvali, ci zabiaśpiečvajecca ŭ krainie palityčny pluralizm i ci mohuć usie palityčnyja partyi i hramadskija arhanizacyi vykazvać u dziaržaŭnych ŚMI svaju pazicyju, choć heta taksama praduhledžana Kanstytucyjaj (art. 4, 5 i inšyja).
Kali ŭ Biełarusi razhaniali akcyi pratestu, likvidavali partyi, hramadskija arhanizacyi, haziety, jany taksama nie davali hetamu nijakaj acenki. Tamu što ŭ našaha suda prosta niama takoj kampietencyi — aceńvać tyja ci inšyja dziejańni ŭłady.Jon moža aceńvać dziejańni ŭłady tolki tady, kali jana sama pra heta paprosić. A ŭłada nie prosić, jana nie sumniajecca, jana sama viedaje, što rabić i jak pravilna. Sudździam zastavałasia tolki pisać padručniki z pravilnymi vykładkami, jak pavinna być u narmalnaj, cyvilizavanaj, demakratyčnaj dziaržavie.
Adnak u 2008 hodzie ŭ hetuju najmahutniejšuju kanstrukcyju zdolnaści ŭłady rabić lubyja zamachi na Kanstytucyju było dadadzienaje adno novaje źviano. I jano moža stać albo absalutna biessensoŭnym, albo vielmi važnym, klučavym.
My navat viedajem aŭtara hetahanoŭ-chaŭ .
Namieśnik staršyni Kanstytucyjnaha suda, zasłužany juryst Respubliki Biełaruś, asacyjavany čalec Vieniecyjanskaj kamisii ad Biełarusi Alaksandr Uładzimiravič Maryskin kaliści vioŭ u mianie historyju kanstytucyjnaha prava. Byŭ vielmi tałkovy vykładčyk, nie zanuda, erudyt. Kali zrabiłasia całkam vidavočna, što Kanstytucyjny sud u našaj krainie — orhan absalutna dekaratyŭny i pakinuty biez pracy, bo paśla 1996 hoda nichto z tych, kamu dazvolena, navat padumać nie moh, kab asprečyć kanstytucyjnaść prezidenckich ukazaŭ, dekretaŭ abo pradstaŭlenych im u parłamient zakonaŭ, mienavita Maryskin znajšoŭ čym źbiantežyć sud. Jon vykazaŭ dźvie prapanovy.
Pieršaje. Dać sudu prava pravodzić ekśpiertyzu na pradmiet adpaviednaści Kanstytucyi zakanadaŭčych aktaŭ pierad ich padpisańniem prezidentam.
Druhoje. Davieryć Kanstytucyjnamu sudu prava tłumačyć dekrety i ŭkazy prezidenta, bo adny i tyja ž normy hetych dakumientaŭ roznyja dziaržorhany bačać
Praviarać zakony sudu dazvolili, tłumačyć prezidenta — nie. Ale navat heta, jak vyjaviłasia, niamała. Pry najaŭnaści prafiesijnaha honaru, sumleńnia, śmiełaści, hramadzianskaj pazicyi, žadańni zachavać samaje važnaje dla luboha čałavieka — reputacyju i pierad kalehami, i pierad vučniami, i pierad dziećmi, i pierad historyjaj.
I voś ciapier nadyšoŭ momant. Kanstytucyjny sud nie tolki MOŽA, ale i MUSIĆ acanić na adpaviednaść Kanstytucyi ŭsie apošnija zakanadaŭčyja navinki.Naprykład, jak stasujucca z Kanstytucyjaj papraŭki ŭ zakon «Ab masavych mierapryjemstvach», jakija ŭvodziać zabaronu navat na maŭklivyja pratesty i dazvalajuć tolki takija schody ludziej, jakija sankcyjanuje ŭłada.
Sud nie tolki MOŽA, ale i MUSIĆ acanić papraŭki ŭ Kryminalny kodeks, jakija mohuć zrabić špijonami i zdradnikami Radzimy sumlennych ludziej tolki tamu, što jany pracujuć, da prykładu, u roznych mižnarodnych analityčnych centrach i instytutach.
Sud nie tolki MOŽA, ale i MUSIĆ acanić papraŭki ŭ zakon ab Kamitecie dziaržaŭnaj biaśpieki, jakomu prapanujecca vyrašać usio — uryvacca ŭ damy i ofisy, zatrymlivać i abšukvać luboha, navat nie paviedamlajučy prakuroru… Pry niekatorych umovach im navat možna budzie zabivać biazzbrojnych ludziej i nie nieści za heta adkaznaści.
Dziela spraviadlivaści treba pryznać, što mnohija z prapanavanych normaŭ nie novyja, ale raniej u Kanstytucyjnaha suda nie było mahčymaści davać im acenku. I voś ciapier jon nie tolki MOŽA, ale i MUSIĆ.
Pryčym z ulikam taho, što, zhodna z Kanstytucyjaj, Biełaruś — demakratyčnaja i pravavaja dziaržava (artykuł 1), u jakoj lubyja dziejańni pa źmianieńni kanstytucyjnaha ładu i dasiahnieńni dziaržaŭnaj ułady hvałtoŭnymi mietadami karajucca (artykuł 3).
Padkreślivaju, Kanstytucyjaj vyznačana, što LUBYJA dziejańni.Značyć, u tym liku heta pryniaćcie zakonaŭ, jakija topčuć asnoŭnyja pravy i svabody hramadzian, vycirajuć nohi ab Kanstytucyju, na vyznačanyja joju pastułaty vierchavienstva pravoŭ hramadzian nad lubymi inšymi karparatyŭnymi ci palityčnymi intaresami. Zakonaŭ, jakija skiravanyja nie na raźvićcio demakratyi i narodaŭładździa, a naadvarot, stvarajuć umovy dla hvałtoŭnaha ŭtrymańnia ŭłady. Što, pa sutnaści, i źjaŭlajecca sprobaj źmieny kanstytucyjnaha ładu.
Dvanaccać sudździaŭ siońnia mohuć albo sankcyjanavać zvalvańnie krainy ŭ despatyju, albo skazać «Nie!»Jany mohuć albo vyratavać hetuju krainu, albo šturchnuć jaje ŭ biezdań samavolstva i biezzakońnia. Jany mohuć albo nazaŭždy pierakreślić svaju reputacyju i ŭvajści ŭ historyju z haniebnaj słavaj stalinskaha prakurora Vyšynskaha, albo zastacca pavažanymi ludźmi.
Voś hetyja ludzi:
Mikłaševič Piotr Piatrovič — naradziŭsia ŭ vioscy Kasuta Vilejskaha rajona. Zasłužany juryst Respubliki Biełaruś.
Maryskin Alaksandr Uładzimiravič — naradziŭsia ŭ horadzie Baranavičy. Zasłužany juryst Respubliki Biełaruś.
Bojka Taćciana Siamionaŭna — naradziłasia ŭ Viciebsku.
Varanovič Tadevuš Valancinavič — naradziŭsia ŭ vioscy Nikolcy Miadzielskaha rajona.
Daniluk Stanisłaŭ Jaŭhienavič — naradziŭsia ŭ horadzie
Izotka Uładzimir Piatrovič — naradziŭsia ŭ vioscy Dziaremna Mhlinskaha rajona Branskaj vobłaści.
Kozyrava Lilija Ryhoraŭna — naradziłasia ŭ Babrujsku. Zasłužany juryst Respubliki Biełaruś.
Padhruša Valancina Vasiljeŭna — naradziłasia ŭ vioscy Šejki Kleckaha rajona. Zasłužany juryst Respubliki Biełaruś.
Rabcaŭ Leanid Michajłavič — naradziŭsia ŭ vioscy Alaksandraŭka Škłoŭskaha rajona.
Siarhiejeva Volha Hienadzieŭna — naradziłasia ŭ Minsku.
Cikavienka Anatol Hierasimavič — naradziŭsia ŭ vioscy Novaja Alešnia Rahačoŭskaha rajona. Zasłužany juryst Respubliki Biełaruś.
Čyhrynaŭ Siarhiej Piatrovič — naradziŭsia ŭ Červieni.
Ja śpiecyjalna pakazała miesca naradžeńnia. Kab usie razumieli, što nie rukami inšaviercaŭ, nie rukami zajezdžych hastraloraŭ, nie rukami ludziej, čužych našamu narodu i našaj kultury, a rukami biełarusaŭ, tych, chto naradziŭsia i vyras na hetaj ziamli, tych, chto viedaje, što jana pieražyła praz apantanych uładaj kiraŭnikoŭ, siońnia zroblenaja sproba pieratvaryć našuju krainu ŭ vialikuju turmu.
Uspomnić svajo dziacinstva, svoj Babrujsk, Baranavičy, Minsk, viosku Šejki, Kasutu, Nikolcy… Uspomnić ludziej, ź jakimi jany pobač žyli i raśli. Uspomnić vočy hetych ludziej, ich losy… I samim sabie adkazać na pytańnie: «Ci zasłužyli hetyja ludzi, ich dzieci, ich unuki taho, kab znoŭ pieražyć 1937?» Ci zasłužyli jany toje, kab žyć u svajoj krainie i nikoha nie bajacca? Ci zasłužyli jany prava žyć nie ŭ turmie, a ŭ narmalnaj krainie?..Tamu ja prašu hetych ludziej tolki pra adno.
I nahadvaju klatvu, jakuju ŭsie jany davali: «Ja (proźvišča, imia, imia pa baćku), biaru na siabie abaviazańnie pierad narodam Respubliki Biełaruś sumlenna, dobrasumlenna i spraviadliva abaraniać kanstytucyjny ład i vierchavienstva Kanstytucyi Respubliki Biełaruś».
Hetaj klatvaj vy brali abaviazańnie nie pierad prezidentam, nie pierad KDB, a pierad narodam. Nie addavajcie svoj narod!