Historyja z fortkaj praciahvajecca
Vykładčyca Alena Zaścienčyk. jakaja admoviłasia začynić fortku pierad prajezdam Łukašenki, praciahvaje zmahańnie za svaje pravy.
Za toje, što taja admoviłasia začynić fortku pierad pryjezdam kartežu Łukašenki
Heta historyja adbyłasia ŭ žniŭni. Tady dziela biaśpieki kiraŭnika dziaržavy supracoŭniki milicyi patrabavali ŭ
Paciarpiełaja Alena Zaścienčyk, vykładčyca adnaho sa staličnych VNU, ličyć, što tolki pad ciskam susiedziaŭ, jakija čuli šturm jaje kvatery i vyjšli na kalidor, supracoŭniki milicyi pierastali vykručvać joj ruki. Žančyna źviarnułasia z zajavaj u prakuraturu Centralnaha rajona.
Pravaabaronca Siarhiej Uścinaŭ, jaki dapamahaŭ Alenie ŭ składańni skarhi, tłumačyć:
«Samo patrabavańnie supracoŭnikaŭ milicyi začynić fortki nie zasnavana na zakonie.
Nivodny narmatyŭny pravavy akt nie pradpisvaje patrabavańnie začynić fortki žycharam bieź ich zhody,
a niedatykalnaść žylla źjaŭlajecca nieadjemnym Kanstytucyjnym pravam hramadzianaŭ».
Paciarpiełaja atrymała niadaŭna adkaz z prakuratury Centralnaha rajona. Tam nie pabačyli ŭ milicejskich dziejańniach prykmietaŭ złačynstva.
«Pravierka, jakaja pravodzicca prakuraturaj Centralnaha rajona, źjaŭlajecca nie poŭnaj, nie abjektyŭnaj i nie ŭsiebakovaj. Pieršapačatkova paciarpiełaj nie było vydadziena nakiravańnie na prachodžańnie sudovaj miedycynskaj ekśpiertyzy, nie byli apytany susiedzi, jakija bačyli adbyvałaje», — zajaviŭ pravaabaronca Siarhiej Uścinaŭ. — My ŭžo padali skarhu na admovu ŭ zaviadzieńni kryminalnaj spravy ŭ prakuraturu horada Minska, i budziem dalej damahacca abjektyŭnaha rasśledavańnia hetaj spravy» .