Ź viły Renuara ŭ Francyi skrali karcin na 9 miljonaŭ jeŭra. Chto arhanizuje hetyja rabavańni i jak
Ranicaj 8 vieraśnia złamyśniki pranikli ŭ miemaryjalny muziej impresijanista na Błakitnym bierazie. Choć palicyja prybyła apieratyŭna, rabaŭniki zdoleli źbiehčy sa značnaj častkaj zdabyčy.
Viła Renuara ŭ Kań-siur-Mer. Fota: Wikimedia Commons
Ranicaj 8 vieraśnia 2026 hoda dvoje nieviadomych abrabavali muziej francuzskaha mastaka Pjera Ahiusta Renuara ŭ horadzie Kań-siur-Mer. Pavodle słoŭ mera horada Bryjana Masona, jakija pryvodzić vydańnie Le Monde, sihnalizacyja ŭ budynku spracavała ŭ 05:48, i ŭžo za piać chvilin municypalnaja palicyja prybyła na miesca zdareńnia.
Jak adznačaje Deutsche Welle sa spasyłkaj na telekanał TF1, złačyncy nie stali vynosić karciny całkam, a prosta chutka vyrazali pałotny z ram i ŭciakli — raniej, čym dajechała palicyja.
Ahulnaja vartaść pieršapačatkova skradzienych tvoraŭ aceńvajecca na 9 miljonaŭ jeŭra. Rabaŭniki tak śpiašalisia, što častku karcin zhubili padčas uciokaŭ. Bielhijskaja hazieta Le Soir śćviardžaje, što ŭ sadzie muzieja znajšli adrazu dva pałatny.
Jakija tvory Renuara skrali ź jaho viły
Karcina Renuara «Partret madam Pišon», 1895 h. Fota: Wikimedia Commons
Karcina Renuara «Partret madam Kałana-Ramana», 1910 h. Fota: Wikimedia Commons
Vydańnie The Independent sa spasyłkaj na miascovuju hazietu Nice-Matin apublikavała poŭny śpis pałotnaŭ, jakija stali metami złamyśnikaŭ. Heta «Partret madam Pišon» 1895 hoda, «Partret madam Kałana-Ramana» 1910 hoda, a taksama karcina «Dziaŭčyna la studni» 1886 hoda, jakuju ŭstanovie pazyčyŭ paryžski muziej d'Arse.
Karcina Renuara «Dziaŭčyna la studni», 1886 h. Fota: Wikimedia Commons
Asobna vyłučajecca pałatno «Kako čytaje» 1905 hoda. Hety tvor užo vykradali padčas Druhoj suśvietnaj vajny nacysty, viarnuŭsia jon u Francyju tolki ŭ 1994 hodzie. Sam muziej byŭ adkryty ŭ 1960 hodzie na vile, dzie Renuar pravioŭ apošnija hady i pamior u 1919 hodzie. Akramia karcin, u ekspazicyi zachoŭvajucca asabistyja rečy mastaka, u tym liku jaho malbiert i invalidnaje kresła.
Karcina Renuara «Kako čytaje». 1905 h. Fota: Wikimedia Commons
Čamu rabavańni muziejaŭ stali takimi častymi
Hetaje abrabavańnie stała čarhovym epizodam u chvali muziejnych kradziažoŭ u Jeŭropie. Pradstaŭniki Jeŭrapała kanstatujuć, što na źmienu vuzkaśpiecyjalizavanym mastackim bandam prychodziać šukalniki lohkaha zarobku, jakich viarbujuć praz sacyjalnyja sietki.
U kastryčniku 2025 hoda z paryžskaha Łuŭra za siem chvilin vynieśli histaryčnyja juvielirnyja vyraby na sumu da 100 miljonaŭ dołaraŭ. Dyjademu i sapfiravyja karali dahetul nie znajšli, choć piacioch čałaviek aryštavali ŭžo.
U sakaviku 2026 hoda italjanski muziej Fonda Mańjani-Roka straciŭ pracy Siezana, Renuara i Macisa na 9 miljonaŭ jeŭra, jakija ŭdałosia viarnuć tolki ŭ žniŭni paśla zatrymańnia dzieviaci hramadzian Małdovy.
U lipieni 2026 hoda Francyja straciła kielcki załaty torkvies, jakomu 2500 hadoŭ, i vyraby na 4,5 miljona jeŭra z muzieja Łalika.
U adkaz na kryminalnuju tendencyju francuzskaje Ministerstva kultury letam raspracavała płan biaśpieki z 33 punktaŭ, jaki praduhledžvaŭ časovaje źniaćcie najbolš kaštoŭnych ekspanataŭ ź vitryn i najmańnie śpiecyjalizavanaj palicyi, adnak paśpiachovaje praniknieńnie na viłu Renuara pakazała, što hetyja zachady pakul nie spracavali.