Eks-palitźniavolenaja Natalla Padleŭskaja atrymała status prasiciela prytułku ŭ Litvie
Biełaruska Natalla Padleŭskaja, jakuju Polšča pieradała ŭ Litvu ŭ ramkach Dublinskaha rehłamientu, raspaviała «Biełsatu», što atrymała status prasiciela prytułku ŭ Litvie na paŭhoda. Polski bok pakul nie pieradaŭ litoŭskamu nijakich dakumientaŭ, sa słovaŭ žančyny.
Fota: Biełsat
Natalla Padleŭskaja ciapier u Vilni, žyvie ŭ šełtary arhanizacyi «Dapamoha». U piatnicu, 31 kastryčnika, Litva pryniała ŭ biełaruski prašeńnie ab mižnarodnaj abaronie. Natalla atrymała status prasicielnicy prytułku na paŭhoda, ciapier jana ŭ Litvie całkam lehalna.
Napiaredadni, 28 kastryčnika, Natalli Padleŭskaj patelefanavała rabotnica litoŭskaj mihracyjnaj słužby i paviedamiła, što jaje pierabyvańnie ŭ Litvie niezakonnaje, tamu jana moža być departavanaja ŭ Biełaruś.
Jak vyśvietliłasia, kali polskaja pamiežnaja słužba pieradavała Natallu litoŭskim kaleham, jana nie paviedamiła, što heta adbyvajecca pavodle Dublinskaj pracedury — miechanizmu, jaki rehuluje, u jakoj krainie ES pavinna razhladacca zajava na prytułak. U Litvie taksama nie viedali pra rašeńnie polskaha suda, što Polšča zastajecca adkaznaj za razhlad spravy Natalli, i nie pryniali ad Natalli zajavu na prytułak, aficyjna paličyŭšy jaje pierabyvańnie «niezakonnym».
Polšča vyviezła žančynu ŭ Litvu 23 kastryčnika ŭ ramkach Dublinskaj pracedury, pavodle jakoj kraina maje prava pieradać prasiciela mižnarodnaj abarony toj dziaržavie, vizu jakoj toj maje. Natalla prasiła ŭ Polščy abaronu, majučy dziejnuju litoŭskuju vizu.