Eks-palitviazień adkryŭ zbor na siabie — inšyja palitviaźni aburanyja i kažuć, što jon stukač i machlar
«Bajsoł» źbiraje hrošy dla Dźmitryja Bunieviča, byłoha palitviaźnia i fihuranta bresckaj karahodnaj spravy. Inšyja palitviaźni, jakija viedali Bunieviča pa kałonii, aburylisia — kažuć, što hetamu čałavieku vieryć nielha. «Naša Niva» pasprabavała razabracca ŭ nieadnaznačnaj historyi.
Dźmitryj Bunievič. Fota: «Bajsoł»
Što kažuć pra Bunieviča inšyja palitviaźni
Dźmitryju Bunieviču 32 hady, jon rodam z Bresta. U sakaviku 2021-ha chłopiec byŭ asudžany pa narodnym artykule 342 Kryminalnaha kodeksa za ŭdzieł u pratestach u 2020-m. Chłopiec staŭ adnym ź fihurantaŭ sumnaviadomaj karahodnaj spravy, pa jakoj za kraty adpravilisia dziasiatki bieraściejcaŭ.
Samoha Bunieviča prysudzili da 1 hoda i 8 miesiacaŭ źniavoleńnia, jon adbyvaŭ pakarańnie ŭ mahiloŭskaj kałonii №15. U tekście zboru na «Bajsole» skazana, što Dźmitryj padčas terminu pravioŭ šmat času ŭ štrafnym izalatary, a paźniej atrymaŭ jašče i padaŭžeńnie terminu pa artykule 411 za «niepadparadkavańnie administracyi».
Za kratami Dźmitryj nibyta mocna papsavaŭ zdaroŭje. U tekście zboru skazana, što mužčynie vydalili sielazionku — maŭlaŭ, jaho źbili supracoŭniki kałonii, i praz heta orhan daviałosia vydalić. Tam ža jość śviedčańni, što Bunievič nibyta žyvie z astmatyčnym branchitam i pastajannaj zadyškaj, maje prablemy z sercam.
Adzin z palitviaźniaŭ, jaki adbyvaŭ termin u adnym atradzie z Bunievičam, tak aburyŭsia faktam zboru, što napisaŭ pra Dźmitryja vialiki post u fejsbuku. Tam jon paznačaje, što Dźmitryj adbyvaŭ pakarańnie nie tolki pa palitycy, ale i pa artykule 209 — za machlarstva. Niekalki inšych byłych palitviaźniaŭ paćvierdzili «Našaj Nivie», što bačyli hety artykuł na bircy, pryšytaj da roby Bunieviča.
Dźmitryj, pavodle słoŭ byłoha susieda, nie pakinuŭ hetaje machlarstva i ŭ źniavoleńni. Aŭtar taho dopisu zhadvaje, jak Bunievič masava pazyčaŭ u inšych viaźniaŭ cyharety, to-bok turemnuju valutu, i nie addavaŭ ich. Palitviaźni nie mieli mahčymaści zapatrabavać nazad svaje rečy, bo ŭ kałonii ŭvohule zabaroniena niečym dzialicca, i za toje, što jany davali Bunieviču cyharety, ich mahli pakarać.
Ale palitviazień, jaki napisaŭ pra Dźmitryja post, abvinavačvaje jaho i ŭ danosach. Pavodle jaho słoŭ, Bunievič padčas terminu pastajanna chadziŭ da administracyi kałonii, kab raskazvać, što adbyvajecca ŭ atradzie.
Fota: «Viasna»
«Naša Niva» pahutaryła ź niekatorymi inšymi palitviaźniami, jakija sustrakalisia ź Dźmitryjem Bunievičam u kałonii №15 — jany paćviardžajuć, što jon supracoŭničaŭ z administracyjaj. I raskazvajuć šmat inšych detalaŭ pra toje, jakim byŭ termin bieraściejca ŭ kałonii.
Viazień, jaki byŭ u adnym atradzie ź Dźmitryjem, uspaminaje, jak jaho ŭpieršyniu sustreŭ:
«Jon adrazu adchryściŭsia ad nas, bečebešnikaŭ — maŭlaŭ, ja ŭvohule nie pa hetych spravach, mnie prosta dali žoŭtuju birku, u mianie inšy artykuł. A artykuł u jaho nasamreč byŭ inšy — machlarstva, nievialiki termin.
Pa jaho raspoviedach, jaho machlarstva było ŭ tym, što jon, zvarščyk, uziaŭsia za pracu, jakuju nie moh svoječasova vykanać. A nie moh jon heta zrabić, bo, pavodle jaho słoŭ, mieŭ prablemy z ałkaholem».
Viaźni raskazvajuć, što Dźmitryj adkryta kazaŭ pra svaje suviazi z administracyjaj kałonii. Naprykład, pryznavaŭsia pra vydadzienuju pryładu dla padsłuchoŭvańnia, kab jon moh zdabyć karysnuju dla supracoŭnikaŭ infarmacyju z asiarodździa viaźniaŭ:
«Usie takija dziejańni adrazu vyklikajuć padazreńni [u palitviaźniaŭ]. Kab ekstremistu davieryli takuju aparaturu, kab jon mieŭ dobryja suviazi z administracyjaj — heta vielmi dziŭna. Ni ŭ koha z palitviaźniaŭ heta nie atrymlivałasia, dyj nichto i nie chacieŭ tak supracoŭničać. A hety čałaviek hetaha nie saromieŭsia. Nieadnarazova zaŭvažali, što jon chodzić u štab».
Inšy znajomy Bunieviča dadaje detalaŭ da jaho partreta:
«Heta čałaviek, jaki pracavaŭ na mientoŭ. Jon siabravaŭ z aktyvistami, nie chadziŭ na pracu. Sami razumiejecie, što treba rabić, kab nie chadzić na pracu, kali ty palitviazień.
Heta čałaviek, jaki publična prapanoŭvaŭ dapamahčy miantam adramantavać pamiaškańnie atrada, skidvać im pa 50-100 rubloŭ. Jon publična sustrakaŭsia z apieratyŭnikami na alei i chadziŭ pa zonie — kali astatnija nie mahli navat vyjści z terytoryi svajho siektara i pierahavaryć z čałaviekam na inšym siektary.
Adrazu paśla taho, jak mianie pieraviali ŭ siomy atrad, jaho pieraviali tudy ž. Śpiecyjalna, kab jon za mnoj sačyŭ. Jon spaŭ nasuprać mianie i naziraŭ za ŭsimi maimi pierahavorami. Kali niechta traplaje ŭ atrad i ja, naprykład, daju jamu myła, bo čałaviek tolki z karancina, abo kahości padkormlivaju — mianie za heta sadžali ŭ ŠIZA.
Mienavita Bunievič rabiŭ hetyja brudnyja rečy. Jon nasiŭ hetuju infarmacyju aktyvistam, a tyja biehali da mientoŭ. Dyj sam jon biehaŭ. Prosta jamu, tak razumieju, było ŭsio ž trochi soramna biehać, dyk jon staraŭsia heta chavać».
I heta nie adziny viazień, jaki, jak śćviardžajecca, praź Dźmitryja trapiŭ u ŠIZA. Raskazvajuć, što ŭ inšaha viaźnia Bunievič prasiŭ kavu ci niešta sałodkaje, a kali nie atrymaŭ, danios apieratyŭnikam, što viazień maje ŭ siabie zabaronieny pradmiet — havorka nie pra niešta niebiaśpiečnaje, a ŭsiaho pra kuchonny invientar. Tym nie mienš, viazień atrymaŭ siem sutak ŠIZA.
Jość i jašče adna historyja pra Dźmitryja, jakuju nam paćvierdzili adrazu niekalki byłych palitviaźniaŭ. U stałovaj jon spravakavaŭ inšaha palitviaźnia — nasypaŭ jamu za kaŭnier kroški ad chleba. Toj viazień vielmi aburyŭsia, za što i atrymaŭ vyklik da apieratyŭnika.
Bunievič prysutničaŭ padčas toj sustrečy z apieratyŭnikam jak śviedka. Na joj tamu palitviaźniu mocna dastałasia — navat pahražali pieravodam u nizki status. Skončyłasia ŭsio tym, što toj palitviazień na 10 dzion apynuŭsia ŭ ŠIZA.
Bunievič nibyta musiŭ vyjści na volu ŭ kancy 2022-ha, ale viasnoj 2023-ha stała viadoma, što jamu padoŭžyli termin. Čamu heta zdaryłasia, dakładna nieviadoma. Inicyjatyva Dissidentby raniej paviedamlała, što chłopca asudzili pa artykule 411 — «złosnaje niepadparadkavańnie administracyi kałonii». Adtul hetaja infarmacyja pierajšła na sajt pravaabaroncaŭ «Viasny», a ad ich — u zbor «Bajsoła». Pra taki ž artykuł Bunievič raskazaŭ i «Našaj Nivie».
Ale ci nasamreč Bunievič atrymaŭ toj 411 artykuł? Viaźni, jakija viedali Dźmitryja pa kałonii, kažuć, što ŭ 2023-m nie zaŭvažali anijakich pieramien u tym, jak jon adbyvaŭ svoj termin. A kali čałavieku nasamreč prymianiajuć hety artykuł, to pieravodziać na inšyja ŭmovy ŭtrymańnia — u kałonii dla recydyvistaŭ.
Niekalki dzion tamu i «Viasna», i Dissidentby prybrali sa svaich resursaŭ infarmacyju pra toje, što Dźmitryj byŭ asudžany pa artykule 411.
Bunievič: Mianie bolš ciahnuła da zładziejskaj ramantyki
Dźmitryj adkazaŭ na pytańni «Našaj Nivy» ŭ suviazi z palemikaj vakoł jaho imia.
Pierš za ŭsio, Bunievič admaŭlaje, što supracoŭničaŭ z administracyjaj kałonii — maŭlaŭ, u 2021-m jamu heta nasamreč prapanoŭvali, ale jon admoviŭsia, a apieratyŭnik puściŭ pa kałonii plotku, što chłopiec usio ž taki supracoŭničaje.
Dźmitryj kaža, što načalnik kałonii ź pieršaj sustrečy byŭ mocna nastrojeny suprać jaho, tamu što Bunievič maje i ekstremiscki artykuł, i artykuł za machlarstva, a tahačasny načalnik nienavidzieŭ i machlaroŭ, i «ekstremistaŭ».
U adnym z atradaŭ Bunievič paznajomiŭsia ź viaźniami, jakija siadzieli za zabojstva i mieli terminy 15-25 hadoŭ. Tut treba adznačyć, što taki termin praduhledžvaje častka 2 artykuła 139 («Zabojstva») — to-bok heta zabojstva dvuch i bolš čałaviek ci zabojstva z aciahčalnymi abstavinami. Supracoŭniki nibyta patrabavali ad jaho, kab jon danosiŭ, što adbyvajecca siarod ich, ale Bunievič zapeŭnivaje, što admaŭlaŭsia i traplaŭ za heta ŭ ŠIZA.
Bieraściejec adznačaje, što jaho niedatyčnaść da danosaŭ nibyta paćvierdzili i «błatnyja» z kałonii №15, i pryvodzić niekalki mianušak takich «błatnych», ź jakimi šmat kamunikavaŭ za kratami. My spytali pra ich u inšych palitviaźniaŭ toj kałonii — jany kažuć, što bolšaść z tych surazmoŭcaŭ Dźmitryja aktyŭna supracoŭničali z administracyjaj kałonii, tamu što niekalki hadoŭ praviali ŭ turmie i tamu byli vielmi matyvavanyja lubym čynam zastacca ŭ kałonii ŭ miakčejšych umovach.
Bunievič kaža, što siabroŭstva ź viaźniami, jakija siadziać za ciažkija złačynstvy, abiarnułasia suprać jaho. Adzin ź ich, pa jaho słovach, paprasiŭ chłopca zrabić nož i prynieści jaho z pramzony na asnoŭnuju terytoryju kałonii, dzie Bunieviča razam z nažom zatrymali supracoŭniki. Jamu nibyta sprabavali prypisać jašče dva nažy, ale Dźmitryj z hetym nie pahadziŭsia, za što byŭ źbity.
Dalej, raskazvaje Bunievič, praz nastupstvy źbićcia jon atrymaŭ razryŭ sielazionki. Orhan jamu vydalili, ale aformili heta tak, byccam by jon upaŭ. A potym dali na podpis dakumienty, što jon sam upaŭ i što jon uvohule napaŭ na supracoŭnika ŭ kamiery. Dźmitryj kaža, što praz heta jamu potym dadali termin. Heta nasamreč mahło b być. Ale ŭ takim vypadku chłopiec, chutčej za ŭsio, musiŭ by akazacca ŭ inšaj kałonii, čaho ź im nie zdaryłasia.
U štab Dźmitryja nasamreč vyklikali časta, jak i kažuć inšyja viaźni. Pavodle jaho słoŭ, padstavy dla hetaha — hutarki ź psichołaham ci apieratyŭnikam, jaki cisnuŭ na jaho i pahražaŭ pakarać za roznyja drobiazi. Historyju z dyktafonam Bunievič nazyvaje łuchtoj, jakuju niechta prydumaŭ.
Chłopiec kaža, što nie danasiŭ supracoŭnikam na inšych palitviaźniaŭ i nie ładziŭ kanflikty ź imi:
«Kali kamuści z tych, chto sa mnoj siadzieŭ, nie pa sabie ad taho, što ja pavodziŭ siabie nie tak, jak jany — chadziŭ u hości da asudžanych pa inšych artykułach, nie bajaŭsia, što zakryjuć [u ŠIZA], chadziŭ na pramzonie tudy-siudy, dyk heta vyklučna vybar kožnaha.
Mianie bolš ciahnuła da zładziejskaj ramantyki. Ja tam sabie i tatu nakałoŭ, i roznyja štuki ŭ cieła pastaviŭ, i šmat usiaho inšaha».
Što da historyi ź inšym viaźniem i kroškami chleba, Bunievič kaža, što heta zrabiŭ nie jon, a jaho prosta ŭciahnuli ŭ kanflikt, i praz heta supracoŭniki pazbavili jaho pasyłki.
Chłopiec taksama kaža, što za kratami pravioŭ šmat času ŭ ŠIZA i PKT. Niekatoryja viaźni ŭspaminajuć, što ŭ ŠIZA Dźmitryj nasamreč traplaŭ, i nieadnojčy.
Jašče adna zahadka — toje, čamu Dźmitryju nasamreč padoŭžyli termin i kali jon usio ž vyjšaŭ na volu. Jon nie zdoleŭ pakazać «Našaj Nivie» ni dakumienty pa dadatkovym terminie, ni dakumienty pra svaje prablemy sa zdaroŭjem. Maŭlaŭ, jamu nie dazvolili vyvieźci hetyja papiery z kałonii — što vyhladaje małarealnym, rašeńnie suda nichto nie adbiraje ŭ źniavolenaha.
Stryžak: My pracujem pa standartach
«Naša Niva» paprasiła kiraŭnika «Bajsoła» Andreja Stryžaka prakamientavać situacyju sa zboram na Bunieviča.
Stryžak źviartaje ŭvahu, što Dźmitryj pryznany palitviaźniem: jość sprava na jaho, zaviedzienaja pa palityčnym artykule 342, pa hetaj spravie jaho asudzili. Značyć, Bunievič traplaje pad mandat «Bajsoła», i fond musić jamu dapamahčy.
Ale situacyja Bunieviča składaniejšaja, i ŭ «Bajsole» heta razumiejuć:
«Inšaja sprava — toje, jak jon siadzieŭ i jaki ŭ jaho byŭ bekhraŭnd da pačatku palityčnaj spravy. Tut źjaŭlajecca maralna-etyčnaja dylema: ci musim my dapamahać achviaram represij i katavańniaŭ, kali ŭ ich byŭ bolš składany bekhraŭnd?
U «Bajsole» my vyrašyli, što kali ŭ čałavieka jość niejkija dadatkovyja artykuły, jakija nie źjaŭlajucca palityčnymi, heta nie pavinna aŭtamatyčna vyklikać admovu ŭ dapamozie».
U 2020-m da pratestaŭ dałučyłasia šmat ludziej z roznym žyćciovym dośviedam, kaža Stryžak, i na siońnia siarod palitviaźniaŭ jość vielmi roznyja ludzi:
«Siarod palitviaźniaŭ jość stolki ž ludziej ź niekarektnymi pavodzinami, jak i va ŭsim hramadstvie. Heta zrez usiaho našaha hramadstva. U palitviaźni traplali ŭsie, tamu što ŭsie vychodzili i pratestavali».
Tym nie mienš «Bajsoł» niekalki razoŭ admaŭlaŭ u dapamozie — heta zdarałasia tady, kali ŭ pretendenta na jaje za plačyma byli kryminalnyja artykuły hvałtoŭnaha charaktaru nakštałt zabojstva.
Adkazaŭ Stryžak i na pytańnie pra pretenzii inšych palitviaźniaŭ. Takaja situacyja, kali byłyja palitviaźni skardziacca adzin na adnaho, u «Bajsoła» daloka nie pieršaja:
«Kali my ŭ niejkim vypadku vyrašajem admović čałavieku, tamu što jon byŭ stukačom ci niešta jašče, to va ŭsich inšych vypadkach, kali ŭ nas moža ŭźniknuć patencyjny kanflikt pamiž palitviaźniami, my traplajem u vielmi składanuju situacyju, u jakoj nam daviadziecca rabić advolnyja rašeńni. A ŭ toj struktury, dzie ja pracuju i kiraŭnikom jakoj źjaŭlajusia, my pracujem pa standartach.
Zrazumieła, što standarty mohuć źmianiacca. Ale na siońnia ŭ mianie niama adkazu na toje, jak adroźnić piersanalny kanflikt pamiž palitviaźniami ad situacyi, kali čałaviek realna ŭdzielničaŭ u presinhu inšych palitviaźniaŭ».
Stryžak razvažaje, što kali infarmacyja pra Bunieviča stanie viadomaja, ludzi zmohuć sami pryniać rašeńnie, ci dapamahać jamu. Adnak kiraŭnik fondu nie bačyć pryčyn zakryvać zbor Bunieviču.
«Vielmi składana vypracavać takuju sistemu, u jakoj ty budzieš vieryfikavać absalutna kožnaha palitviaźnia tak, kab uzvažvać pakazańni palitviaźniaŭ adzin na adnaho. Bo tady my budziem adkryvać našy zbory raz na hod i nie zmožam dapamahać ludziam.
Navat kali ŭ nas praskokvaje adzin sprečny zbor, ale pry hetym jość dziasiatki zboraŭ, jakija chutka zakryvajucca i ludzi atrymlivajuć dapamohu, ja chiba budu hatovy i dalej adkazvać na niajomkija pytańni ad žurnalistaŭ ci hramadstva, ale pakinu hetuju sistemu efiektyŭnaj».