Tramp: Ja arhanizavaŭ mirnuju damovu pamiž Konha i Ruandaj. Ale Nobiela mnie za heta nie daduć
Prezident ZŠA nazvaŭ svajoj asabistaj zasłuhaj dasiahnieńnie miru pamiž Demakratyčnaj Respublikaj Konha i Ruandaj, pradstaŭniki jakich, jak čakajecca, padpišuć mirnuju damovu ŭ Vašynhtonie na nastupnym tydni, piša Bi-bi-si.
Fota: Alex Brandon / AP
Ab dasiahnieńni damoŭlenaści krainy, jakija vajujuć z 2022 hoda, abviaścili ŭ sieradu.
«Heta vialiki dzień dla Afryki i, ščyra kažučy, vialiki dzień dla ŭsiaho śvietu!» — napisaŭ Tramp u svajoj sacsietcy Truth Social.
«Ale ja nie atrymaju Nobieleŭskaj premii miru za heta», — panarakaŭ Tramp, dadaŭšy, što jaho namahańni miratvorcy praihnaravanyja taksama za «spynieńnie vajny pamiž Indyjaj i Pakistanam, pamiž Sierbijaj i Kosava», «za zachavańnie miru pamiž Jehiptam i Efiopijaj» i h. d.
«Što b ja ni rabiŭ, Nobieleŭskuju premiju mnie nie daduć, u tym liku za Rasiju/Ukrainu i Izrail/Iran», — reziumavaŭ jon.
Tramp rehularna zajaŭlaje pra svaje pośpiechi jak miratvorcy, adnak na praktycy jaho rola naŭrad ci vyhladaje značnaj, adznačaje AFP, u tym liku ŭ kanfliktach, jakija jon zhadaŭ u svaim paście.
Jon taksama abiacaŭ skončyć vajnu Rasii suprać Ukrainy spačatku za 24 hadziny, zatym za 100 dzion, adnak praź piać miesiacaŭ prezidenctva tak i nie zmoh damahčysia hetaha. Jaho papiarednik na pasadzie prezidenta ZŠA Barak Abama atrymaŭ Nobieleŭskuju premiju miru ŭ 2009 hodzie «za ekstraardynarnyja namahańni va ŭmacavańni mižnarodnaj dypłamatyi i supracoŭnictva pamiž ludźmi».