Chto taki Viarchoŭny lidar Irana ajatała Ali Chamieniei i nakolki ŭpłyvovaja jaho siamja
Ajatała Ali Chamieniei — tolki druhi Viarchoŭny lidar krainy z časoŭ Isłamskaj revalucyi 1979 hoda i zajmaje hetuju pasadu z 1989 hoda. Maładyja irancy nikoli nie žyli ŭ krainie bieź jaho kiravańnia.
Fota: Office of the Iranian Supreme Leader via AP
Prezident ZŠA Donald Tramp nibyta adchiliŭ płan Izraila pa zabojstvie Viarchoŭnaha lidara Irana ajatały Ali Chamieniei padčas ciapierašniaha kanfliktu, nazvaŭšy heta «nie lepšaj idejaj», piša Bi-bi-si.
Akramia zajaŭlenaj mety Izraila — źniščyć jadziernuju pahrozu z boku Irana, premjer-ministr Bińjamin Nietańjachu skazaŭ, što izrailskija ataki mohuć pryvieści da źmieny ŭłady ŭ Iranie. Raniej jon źviartaŭsia da iranskaha naroda i zaklikaŭ jaho paŭstać suprać svaich lidaraŭ.
Ajatała Ali Chamieniei — tolki druhi Viarchoŭny lidar krainy z časoŭ Isłamskaj revalucyi 1979 hoda i zajmaje hetuju pasadu z 1989 hoda. Maładyja irancy nikoli nie žyli ŭ krainie bieź jaho kiravańnia.
Jon znachodzicca ŭ centry składanaj sistemy kankurujučych centraŭ ułady — moža nakłaści vieta na luboje dziaržaŭnaje rašeńnie i asabista vybiraje kandydataŭ na dziaržaŭnyja pasady. Jon naradziŭsia ŭ Miešchiedzie, druhim pa vieličyni horadzie Irana, u 1939 hodzie.
Byŭ druhim dziciem z vaśmi ŭ relihijnaj siamji. Jaho baćka byŭ śviatarom siaredniaha ranhu z šyickaj haliny isłamu, daminujučaj u Iranie.
Jaho adukacyja była zasnavana na vyvučeńni Karana, i ŭžo ŭ 11 hadoŭ jon staŭ śviatarom.
Adnak, jak i mnohija inšyja relihijnyja lidary taho času, jon zajmaŭsia nie tolki duchoŭnaj, ale i palityčnaj dziejnaściu.
Chamieniei byŭ talenavitym arataram i dałučyŭsia da krytykaŭ šacha Irana — manarcha, jakoha paśla zrynuła Isłamskaja revalucyja.
Šmat hadoŭ jon žyŭ u padpolli abo znachodziŭsia ŭ turmie. Jaho šeść razoŭ aryštoŭvała tajemnaja palicyja šacha — jon padviarhaŭsia katavańniam i ŭnutranaj ssyłcy.
Praz hod paśla Isłamskaj revalucyi 1979 hoda ajatała Ruchała Chamiejni pryznačyŭ jaho imamam piatničnaj malitvy ŭ stalicy Tehieranie.
U 1981 hodzie Chamieniei byŭ abrany prezidentam, a ŭ 1989 hodzie, paśla śmierci Chamiejni va ŭzroście 86 hadoŭ, jon byŭ abrany pierajemnikam relihijnaha starejšyny.
Nakolki mahutny jaho syn Madžtaba?
Viarchoŭny lidar Irana Ali Chamieniei redka źjazdžaje za miažu i, jak paviedamlajecca, žyvie ścipła ŭ rezidencyi ŭ centry Tehierana sa svajoj žonkaj.
Kažuć, što jon lubić sadoŭnictva i paeziju; viadoma, što ŭ junactvie jon kuryŭ, što niezvyčajna dla relihijnaj fihury ŭ Iranie. Jon straciŭ zdolnaść karystacca pravaj rukoj paśla zamachu na svajo žyćcio ŭ 1980-ch hadach.
U jaho i jaho žonki, Mansur Chadžastech Bahier-zadie, šaściora dziaciej — čatyry syny i dźvie dački.
Siamja Chamieniei redka źjaŭlajecca na publicy ci ŭ ŚMI, a aficyjnaja i pravieranaja infarmacyja ab pryvatnym žyćci jaho dziaciej abmiežavanaja.
Ź jaho čatyroch synoŭ samy viadomy Madžtaba — druhi pa staršynstvie. Jon hraje važnuju rolu ŭ kole najbližejšych daradcaŭ svajho baćki. Madžtaba vučyŭsia ŭ škole «Ałavi» ŭ Tehieranie — navučalnaj ustanovie, dzie tradycyjna atrymlivajuć adukacyju dzieci vysokapastaŭlenych čynoŭnikaŭ Isłamskaj Respubliki.
Jon žanaty z dačkoj Hołam-Ali Chadad-Adeła, upłyvovaha kansiervatyŭnaha dziejača, u toj čas, kali sam Madžtaba jašče nie byŭ śviatarom i tolki płanavaŭ pačać navučańnie ŭ sieminaryi ŭ Kumie.
Jon pačaŭ svaju farmalnuju relihijnuju adukacyju va ŭzroście 30 hadoŭ u haradskoj sieminaryi Kum — samaj viadomaj šyickaj duchoŭnaj navučalnaj ustanovie ŭ Iranie.
U siaredzinie 2000-ch upłyŭ Madžtaby na palityčnuju śfieru staŭ bolš prykmietnym, choć heta redka pryznajecca ŭ ŚMI.
Jon apynuŭsia ŭ centry ŭvahi paśla sprečnych prezidenckich vybaraŭ 2004 hoda, kali adzin ź viadučych kandydataŭ, Miechdzi Karubi, publična abvinavaciŭ Madžtabu va ŭmiašańni za kulisami na karyść Machmuda Achmadziniežada ŭ adkrytym liście ajatale Chamieniei.
Z 2010-ch hadoŭ jaho časta ličać adnoj z samych upłyvovych fihur u Isłamskaj Respublicy. Jość niepaćvierdžanyja śviedčańni, što mienavita jon źjaŭlajecca favarytam Chamieniei na rolu pierajemnika. Adnak niekatoryja aficyjnyja krynicy heta admaŭlajuć.
Choć Ali Chamieniei nie źjaŭlajecca manarcham i nie moža farmalna pieradać uładu svajmu synu, Madžtaba maje značny ŭpłyŭ u kołach žorstkaj linii, asabliva ŭ ofisie Viarchoŭnaha lidara, jaki časta maje bolšuju vahu, čym aficyjnyja kanstytucyjnyja instytuty.
Mustafa Chamieniei — starejšy syn u siamji. Jaho žonka — dačka Azizały Chašviehta, rašuča kansiervatyŭnaha tradycyjnaha śviatara.
I Mustafa, i Madžtaba vajavali na pieradavoj padčas irana-irakskaj vajny ŭ 1980-ch hadach.
Treci syn Ali Chamieniei — Masud, naradziŭsia ŭ 1972 hodzie. Jon žanaty na Siuzan Charazi, dački Mochsiena Charazi — viadomaha śviatara, źviazanaha z kansiervatyŭnaj asacyjacyjaj vykładčykaŭ sieminaryi ŭ kumi, i siastry Machamada Sadeha Charazi — byłoha dypłamata z refarmisckimi pohladami.
Masud Chamieniei trymajecca ŭ baku ad palityčnaha žyćcia, i pra jaho amal ničoha nie viadoma publična.
Raniej jon uznačalvaŭ ofis, jaki zajmajecca zachavańniem i papularyzacyjaj prac jaho baćki i vykonvaje rolu hałoŭnaha prapahandysckaha instrumienta ajatały Chamieniei. Taksama jon adkazvaŭ za padrychtoŭku bijahrafii i miemuaraŭ baćki.
Małodšy syn, Miejsam, naradziŭsia ŭ 1977 hodzie. Jak i troje jaho starejšych bratoŭ, jon taksama śviatar.
Jaho žonka, imia jakoj nie zhadvajecca ŭ ŚMI, dačka Machmuda Łałačyjana, bahataha i ŭpłyvovaha handlara, jaki finansava padtrymlivaŭ revalucyjnych duchoŭnych dziejačaŭ da revalucyi 1979 hoda.
Miejsam pracavaŭ razam sa svaim bratam Masudam u ofisie pa zachavańni i publikacyi tvoraŭ baćki.
Dźvie dački
Bušra i Chadu — samyja maładyja členy siamji, jakija naradzilisia paśla revalucyi 1979 hoda.
Bušra naradziłasia ŭ 1980 hodzie i zamužam za Machamadam-Džavidam Machamadzi Hałpajehani, synam Hałamchasiejna (Machamada) Machamadzi Hałpajehani, jaki źjaŭlajecca kiraŭnikom aparata ofisa Chamieniei.
Chada, małodšaje dzicia iranskaha lidera, naradziłasia ŭ 1981 hodzie. Jana zamužam za Miesbacham al-Chadaj Bahiery Kani, jaki vyvučaŭ markietynh i vykładaŭ va ŭniviersitecie imama Sadyka.