BIEŁ Ł RUS

Biskup Viciebski: «Vyšyvanki – vielmi dobraja sprava»

14.12.2014 / 14:35

Dźmitryj Miraš, Tut.by

Biskup Viciebski Aleh Butkievič raspavioŭ na pieradkaladnaj pres-kanfierencyi, čym žyła katalickaja supolnaść u sychodziačym hodzie i ŭ jakim napramku budzie ruchacca nadalej. Nie abminuŭ kiraŭnik dyjacezii i śvieckija pytańni. Prynamsi vykazaŭsia nakont mody na vyšyvanki.

Biskup zaznačyŭ, što 2014 hod byŭ vielmi napružany i bahaty na padziei. Viciebskaja dyjacezija adśviatkavała svajo 15-hodździe: «Hetyja 15 hod byli pieryjadam arhanizacyi dyjacezii, utvareńnia struktury, asabliva va ŭschodniaj častcy Viciebskaj vobłaści, dzie ŭ svoj čas kaścioł pieranios najbolšyja straty. Za hetyja 15 hod kaścioł paŭstavaŭ i raźvivaŭsia».

Sioleta było šmat jubilejaŭ. 100 hod spoŭniłasia kaściołu ŭ Vidzach (Brasłaŭski rajon), 110 hod – chramu ŭ Parafjanavie (Dokšycki rajon). Svajo 500-hodździe adśviatkavała miastečka Mosar, 600-hodździe – Hłybokaje. Kaścioł adznačaŭ taksama 100 hod z dnia naradžeńnia kardynała Kazimira Śviontka.

Aleh Butkievič pryznaŭsia, što i asabista dla jaho 2014-ty byŭ nialohkim, bo heta pieršy hod jahonaha słužeńnia ŭ jakaści biskupa: «Čas asvajeńnia z novym stanoviščam, atrymańnia niejkaj unutranaj zhody… Heta vymahała napružańnia. Ale pamaleńku asvojvajusia».

«Niezabyŭnyja ŭražańni» ŭ biskupa zastalisia paśla sustrečy ŭ Rymie z papam Franciškam: «Heta adbyłosia ŭ miežach tradycyjnaj sustrečy Śviatoha Ajca z maładymi biskupami. Na žal, impreza była vielmi karotkaja. Ja padziakavaŭ za pryznačeńnie. Prosta parazmaŭlać mahčymaści nie było, ale, spadziajusia, usio napieradzie».

Pa słovach Aleha Butkieviča, asnoŭnym napramkam dziejnaści ŭ budučym hodzie budzie dušpastarskaja praca na miescach: «Płanujem pryśviacić nastupny hod sustrečam sa śviatarami i viernikami ŭ parafijach, kab lepiej viedać situacyju na miescach».

U 2015 hodzie, pa słovach biskupa, nie płanujecca hłabalnych prajektaŭ pa adkryćci novych śviatyń. Buduć davodzicca da kanca tyja spravy, jakija pačalisia raniej: restaŭracyja kaścioła Śviatoj Barbary ŭ Viciebsku, interjernyja pracy ŭ kaściole Śviatoha Antonija na vulicy Haharyna abłasnoha centra, arhanizacyja novaj parafii u Pastavach.

«Ale kali kazać naohuł pra pabudovu i ramont chramaŭ, to asnoŭnaja praca ŭ dyjacezii ŭžo praviedziena. I ciapier usie siły nakirujem na dušpastarski aśpiekt, na pracu pa duchoŭnym i bolš pahłyblenym raźvićci našaj dyjacezii. Na pracu pa duchoŭnym uzrastańni», - dadaŭ biskup Aleh Butkievič.

Nie abyšli ŭvahaj na pres-kanfierencyi i samy haračy moładzievy trend – vyšyvanki. Ci spryjaje heta zachapleńnie duchoŭnamu ŭzrastańniu?

«Ciažka u hetym trendzie zaŭvažyć niejki duchoŭny aśpiekt. Ale kaścioł u našaj krainie vielmi kłapatliva stavicca da biełaruskaj kultury. Vyšyvanki – heta častka našaj kultury i samabytnaści. I kali heta spryjaje ŭmacavańniu samaśviadomaści, kali heta častka našaj kultury, jakuju my pačynajem šanavać, prynamsi, takim čynam – ja dumaju, heta vielmi dobraja sprava. Bo toje, čaho nam, na žal, vielmi časta nie chapaje – heta canić svaju samabytnaść i svaju kulturu, canić hetyja sapraŭdy šmatlikija kaštoŭnaści i dary, jakimi hetuju krainu i ludziej nadzialiŭ Boh», - adznačyŭ biskup Viciebski.

Umacavańniu samaśviadomaści budzie spryjać i štohadovy fiestyval «Dni chryścijanskaj kultury», jaki adkryjecca ŭ Viciebsku 20 śniežnia ŭ kafiedralnym kaściole Jezusa Miłasernaha (vulica Voinaŭ-internacyjanalistaŭ, 28) vystavaj dziciačaj tvorčaści «Božy śviet vačyma dziaciej».

Čytajcie taksama:

Kamientary da artykuła