Kački ŭ Viciebsku zahinuli, atruciŭšysia salonymi sucharykami i čypsami
Vyniki daśledavańniaŭ, jakija praviali śpiecyjalisty Viciebskaj haradskoj vieterynarnaj stancyi ŭ suviazi z masavaj hibiellu kačak na race Vićba, pakazali, što ptuški zahinuli ad salavoha atručeńnia.
«Prykmiet infiekcyjnaha ci virusnaha zachvorvańnia my nie ŭstanavili. U tuškach ptušak, jakija pastupili na daśledavańnie, vyjaŭlena pieravyšeńnie ŭtrymańnia chłorystaha natryju. Praściej kažučy, heta salavoje atručeńnie. Sol vadapłaŭnym ptuškam škodnaja, a zahinułych kačak haradžanie karmili čypsami i salonymi sucharykami. Što tyčycca vynikaŭ daśledavańnia vady ŭ race, jakoje praviali ekołahi, to jany ŭ normie», — paviedamiŭ načalnik Viciebskaj haradskoj vieterynarnaj stancyi Leanid Račkoŭski.
Śpiecyjalisty haradskoj inśpiekcyi pryrodnych resursaŭ i achovy navakolnaha asiarodździa rastłumačyli masavuju hibiel vadapłaŭnych niapravilnym karmleńniem ptušak haradžanami — chlebam i sucharykami. Pry hetym zahinułyja kački ŭsio ž byli adpraŭleny na ekśpiertyzu ŭ haradskuju sanstancyju.Tydzień tamu pad piešachodnym mostam u vuści Vićby ŭ abłasnym centry byli vyjaŭleny prykładna paŭsotni miortvych kačak.
Niekalki dzion tamu na moście cieraź Vićbu źjavilisia dźvie šyldy, jakija zaklikajuć nie karmić kačak i lebiedziaŭ. U ich paviedamlajecca, što padkormlivać vadapłaŭnych ptušak možna tolki ŭ ekstremalnyja pieryjady zimoŭki — pry tempieratury nižej za minus 15 hradusaŭ ci pry najaŭnaści ŭ ich fizičnych paškodžańniaŭ, kali jany nie mohuć samastojna zdabyvać ježu.