A. Łukašenka: Siońniašniaja Biełaruś — uvasableńnie maraŭ Janki Kupały
Prezydent Biełarusi pavinšavaŭ suajčyńnikaŭ sa 125‑hodździem z dnia naradžeńnia narodnaha paeta krainy Janki Kupały.
Janka Kupała naležyć da kahorty myślicielaŭ i aśvietnikaŭ, jakija pakinuli značny śled u duchoŭnym žyćci našaj krainy, havorycca ŭ vinšavańni. U ajčynnuju historyju Janka Kupała ŭvajšoŭ, pierš za ŭsio, jak paet‑hramadzianin, rodanačalnik sučasnaj biełaruskaj litaratury, jakaja dziakujučy jaho tvorčaści nabyła suśvietnuju słavu i pryznańnie.
«Usio žyćcio Janki Kupały prasiaknuta imknieńniem bačyć Ajčynu niezaležnaj, mirnaj i mahutnaj dziaržavaj. Siońniašniaja suvierennaja Biełaruś z vysokim uzroŭniem ekanamičnaha, navukovaha i kulturnaha raźvićcia źjaŭlajecca ŭvasableńniem mar vialikaha pieśniara», — adznačyŭ Alaksandr Łukašenka.
«Niachaj i ŭ dalejšym tvorčaja spadčyna Janki Kupały budzie dla nas prykładam sapraŭdnaha patryjatyzmu i samaaddanaha słužeńnia Radzimie», — havorycca ŭ vinšavańni.